Danas ga znamo kao Bjelovar. No prije gotovo 400 godina na jednoj je karti njegovo ime zapisano drugačije – Wellovar.
I nije riječ o novom marketinškom nazivu koji je nastao zbog bjelovarskih toplica. Ime Wellovar na području današnjeg Bjelovara zabilježeno je još 1639. godine, na karti Varaždinske vojne krajine koju je izradio Johann Winkler. Na njoj je Wellovar označen kao pogranični čardak.
Kako je Bjelovar završio na karti?
Da bismo razumjeli zašto se tada na ovom području pojavljuje pogranična utvrda, treba se vratiti nešto više od tri desetljeća ranije.
Mirovnim ugovorom u Žitvi 1606. godine zaustavljena su daljnja osmanska osvajanja, a granica između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva pomaknuta je s područja Česme prema Ilovi.
Time počinje i obnova naseljenosti zapadnog dijela Varaždinske vojne krajine. Uz novu granicu grade se utvrde i čardaci, odnosno manja vojna uporišta namijenjena nadzoru i obrani pograničnog prostora.
Jedno od njih bilo je i na području budućeg Bjelovara.
Wellovar nije još bio grad kakav danas poznajemo
Kad danas kažemo Bjelovar, teško je zamisliti da je na istom prostoru početkom 17. stoljeća postojalo tek pogranično vojno uporište.
Na Winklerovoj karti iz 1639. godine nema Bjelovara kakvog poznajemo danas. Nema pravilnih gradskih ulica, središnjeg parka ni trgova.
Postoji pogranični čardak označen imenom Wellovar.
Upravo se ta karta u relevantnoj povijesnoj literaturi navodi kao prvi kartografski zapis Bjelovara kao naselja. Hrvatska enciklopedija također navodi da se na Winklerovoj karti iz 1639. Bjelovar prvi put pojavljuje kao naselje pod imenom Wellovar.
Zanimljivo je i da se karta danas čuva u Hrvatskom državnom arhivu, u fondu Ujedinjene generalkomande, u uvezanim spisima Varaždinskog generalata.
Ime se kasnije mijenjalo
Wellovar nije jedini oblik pod kojim se Bjelovar pojavljivao na starim kartama.
U kartografskim izvorima iz 17. stoljeća pojavljuju se različiti oblici imena. Nakon Wellovara iz 1639. godine slijede, među ostalima, Wellowar, Welowar, Belouar, Belouac i Belouax.
Primjerice, na karti Stjepana Glavača iz 1673. godine mjesto je označeno kao Belouar (Belovac), dok se na nekim kasnijim kartama ponovno pojavljuju oblici Wellowar i Welowar.
Dakle, priča nije baš jednostavna poput: „Bjelovar se prije zvao Wellovar, a onda je netko promijenio ime.”
Povijesni izvori pokazuju nešto zanimljivije – ime se kroz stoljeća zapisivalo u različitim oblicima.
A kada nastaje Bjelovar kakav poznajemo?
To je već druga priča.
Današnji Bjelovar kao planski izgrađeno vojno naselje nastaje sredinom 18. stoljeća. Carica Marija Terezija 1756. godine donosi odluku o osnivanju nove utvrde i grada u središtu Varaždinskog generalata.
Od malog pograničnog čardaka tako će nastati planski izgrađen vojni grad – Bjelovar.
Zato je zanimljivo vratiti se na onu kartu iz 1639. godine.
Na njoj još nema grada kakvog poznajemo, ali ime koje će se povezati s tim gradom već je tamo.
Je li Wellovar zapravo prvo ime Bjelovara?
Tu treba biti malo oprezan.
Wellovar se u relevantnim povijesnim izvorima navodi kao jedan od najranijih zapisa imena budućeg Bjelovara, ali nije najpreciznije reći da je to bilo njegovo službeno ime u današnjem smislu.
Povijesna literatura bilježi čitav niz oblika imena, a pitanje njihova podrijetla nije potpuno razriješeno. U znanstvenoj literaturi navode se različita tumačenja etimologije, ali nema konačnog odgovora koji bi jednom zauvijek objasnio odakle ime potječe.
Zato je možda najtočnije reći:
Prije gotovo 400 godina današnji je Bjelovar na karti bio zapisan kao Wellovar.