Od jutarnjeg razbuđivanja i kratke pauze na poslu do onog „ajmo na kavu“ koje se nerijetko pretvori u višesatno druženje – kava je puno više od običnog napitka. Danas ima i svoj dan.

Ako ste jutros prvo uključili aparat za kavu, skuhali tursku, stavili kapsulu ili jednostavno krenuli prema najbližem kafiću – niste jedini.

1. listopada obilježava se Svjetski dan kave, dan posvećen jednom od najpopularnijih napitaka na svijetu.

A kava ima prilično zanimljivu priču.

Od crvene bobice do šalice kave

Ono što nazivamo zrnom kave zapravo je sjeme ploda biljke kave. Plod izgleda poput male crvene bobice, a unutar njega najčešće se nalaze dva sjemena.

Nakon berbe slijede obrada, sušenje i prženje, a tek tada dobivamo zrna kakva poznajemo.

Iza one šalice koju popijemo za nekoliko minuta tako stoji poprilično dug put.

Arabica ili robusta?

Kada govorimo o kavi, dvije najpoznatije vrste su arabica i robusta.

Arabica se često opisuje kao blaža i aromatičnija, dok robusta ima snažniji okus i u pravilu više kofeina.

Naravno, na konačan okus ne utječe samo vrsta. Važni su i mjesto uzgoja, obrada, prženje, mljevenje i sam način pripreme.

Zato dvije šalice kave mogu izgledati gotovo isto, a okusom biti potpuno različite.

A gdje je kava uopće „doma“?

Kao pradomovina kave najčešće se navodi Etiopija, odakle se biljka proširila prema Arapskom poluotoku, a potom i ostatkom svijeta.

Kava je s vremenom postala toliko popularna da su se počele otvarati kavane, koje su osim mjesta za ispijanje kave postale i mjesta za razgovor, druženje i razmjenu informacija.

Drugim riječima, koncept „idemo na kavu i malo popričati“ nije baš jučer izmišljen.

Koliko kofeina zapravo ima u kavi?

Kofein je prirodni stimulans koji se nalazi u kavi, ali i u čaju, kakau i nekim drugim biljkama.

Upravo je on zaslužan za dio učinka zbog kojeg se nakon kave osjećamo budnije.

No zanimljiva je stvar da količina kofeina ne ovisi jednostavno o tome je li kava espresso ili velika šalica. Na količinu utječu vrsta zrna, količina kave i način pripreme.

Zato mala šalica espressa nije nužno „slabija“ samo zato što je mala.

Koliko se kave proizvede u svijetu?

Kava se najviše uzgaja u tropskim područjima oko ekvatora, gdje su temperature visoke, a ima dovoljno oborina. Taj se prostor često naziva „pojas kave” i obuhvaća zemlje poput Brazila, Kolumbije, Etiopije, Vijetnama i Indonezije.

Među najvećim proizvođačima su Brazil, Vijetnam, Kolumbija, Indonezija i Etiopija.

Brazil je posebno važan u svijetu kave – godinama je najveći proizvođač kave na svijetu.

A onda dolazimo do onog najvažnijeg…

Kod nas kava odavno nije samo napitak.

„Idemo na kavu?“ često zapravo znači: idemo se vidjeti, popričati, nešto dogovoriti, prepričati što se dogodilo ili jednostavno malo pobjeći od svakodnevnih obaveza.

Kava je jutarnji ritual, pauza na poslu, druženje s prijateljima, susret koji se odgađao tjednima i ona čuvena „samo jedna“, nakon koje se kući ponekad vraćamo nekoliko sati kasnije.

I možda je upravo u tome njezina najveća čar.

Nije uvijek najvažnije što je u šalici, nego tko sjedi preko puta vas.

Zato danas, kada se obilježava Svjetski dan kave, imate sasvim dobar razlog za jednu ili dvije šalice tog omiljenog napitka.