Od prvih školskih klupa sredinom 19. stoljeća, preko ratova, štrajkova, promjena obrazovnog sustava i požara koji je progutao tisuće knjiga, pa sve do današnje Gimnazije Bjelovar – povijest ove škole priča je o gotovo 170 godina života Bjelovara.
Upravo toj bogatoj povijesti Gimnazije Bjelovar, njezinim učenicima, profesorima, zgradi i događajima koji su kroz desetljeća obilježili njezin rad, Gradski muzej Bjelovar priprema izložbu. Otvorenje je predviđeno za četvrtak 10.rujna u 19 sati, a posjetitelji će imati priliku kroz fotografije, dokumente i sačuvane predmete prisjetiti se ljudi, događaja i trenutaka koji su ispisivali povijest bjelovarske Gimnazije.
Počeci gimnazijskog obrazovanja u Bjelovaru sežu u 1858. godinu, kada je osnovana dvogodišnja Niža realna škola. U početku je djelovala u sklopu Dječačke škole, a već 1863. dobiva treći razred i postaje samostalna. Godine 1875. dobiva i četvrti razred, a godinu kasnije, odlukom Kraljevske zemaljske vlade, postaje Kraljevska mala realna gimnazija.
Zanimljiv je i podatak da se nastava sve do 1868. godine, kada je u Vojnoj krajini hrvatski jezik proglašen ravnopravnim, održavala isključivo na njemačkom jeziku.
Nova zgrada za sve više učenika
Kako je broj učenika rastao, Mala realna gimnazija postala je pretijesna. Rješenje je bila gradnja nove školske zgrade.
Kraljevska zemaljska vlada 4. rujna 1901. donosi rješenje prema kojem Gimnazija nosi naziv Kraljevska velika realna gimnazija u Bjelovaru, a samo nekoliko tjedana kasnije, 21. rujna, svečano je otvorena nova zgrada.
Impresivno je da je zgrada izgrađena u svega 14 mjeseci.
Prve godine u novu je zgradu upisano 264 učenika, a do 1904. završeno je formiranje svih osam razreda. Gimnaziju je tada pohađalo čak 366 učenika.
Gimnazijalci u štrajku, ratovi i promjene
Veliki štrajk učenika u ožujku 1912. godine nakratko je prekinuo redoviti rad škole. Bjelovarski gimnazijalci pridružili su se općem učeničkom štrajku u Hrvatskoj, organiziranom u znak protivljenja apsolutističkom banovanju bana Slavka Cuvaja i policijskom nasilju.
Samo dvije godine kasnije počinje Prvi svjetski rat, a život škole ponovno se potpuno mijenja.
Bjelovar je tada bio sjedište 16. pješačke pukovnije, pa su javne zgrade počele služiti vojnim potrebama. Tako je i u zgradu Gimnazije useljena vojska, zbog čega je početak nastave u listopadu 1914. odgođen na neodređeno vrijeme.
Rat je donio i posebna pravila za školu – nastavni jezik postaje isključivo hrvatski, zabranjena je uporaba ćirilice, učeničke udruge su raspuštene, osim skauta, a gradivo je sažimano. Učenici koji su bili mobilizirani imali su mogućnost izvanrednog polaganja ispita.
Ni Drugi svjetski rat nije zaobišao Gimnaziju. Škola je nastavila raditi unatoč problemima s prostorom, jer su u zgradi bile smještene njemačka i domobranska vojska. U ratnim godinama stradali su i bjelovarski gimnazijalci, i to na obje strane.
Od ukidanja gimnazija do njihova povratka
Godine 1966. škola dobiva naziv Gimnazija Bjelovar. Postojala su dva nastavna smjera – društveno-jezični te matematičko-prirodoslovni, a početkom sedamdesetih uveden je i opći smjer. Školske godine 1969./70. uvedeno je i učenje drugog stranog jezika.
No onda dolazi nova velika promjena.
Nakon 1974. počinje proces ukidanja gimnazija, pa Gimnazija Bjelovar od 1977. djeluje pod znatno manje prepoznatljivim nazivom – Osnovna organizacija udruženog rada obrazovanja upravnih, pedagoških i građevinskih kadrova, u sklopu Centra za odgoj i obrazovanje Bjelovar.
Povratak gimnazija u hrvatski obrazovni sustav dolazi početkom 1990-ih. Godine 1992. Gimnazija Bjelovar dobiva rješenje Ministarstva kulture i prosvjete Republike Hrvatske o ponovnom početku rada.
U godinama Domovinskog rata škola je, poput brojnih drugih škola u Hrvatskoj, prihvaćala učenike i profesore iz ratom zahvaćenih dijelova zemlje.
U školskoj godini 1994./95. Gimnaziju je pohađalo 556 učenika u 18 razrednih odjela, kroz tri programa – opći, prirodoslovno-matematički i jezični.
Požar koji je progutao 14 tisuća knjiga
Jedan od najtežih trenutaka u novijoj povijesti škole dogodio se 1998. godine, kada je u Gimnaziji podmetnut požar.
Izgorjele su zbornica, knjižnica, informatički kabinet i dvije učionice. Posebno velik gubitak predstavljalo je uništenje približno 14.000 vrijednih knjiga.
I taj će događaj zasigurno biti jedan od važnih dijelova priče koju će ispričati muzejska izložba.
Jer povijest Gimnazije Bjelovar nije samo povijest jedne školske zgrade. To je povijest generacija Bjelovarčana, ali i ljudi koji su kasnije ostavili trag puno širi od školskih klupa.
Među bivšim gimnazijalcima nalaze se brojna poznata imena – Vojin Bakić, Rudolf Bićanić, Boris Buzančić, Bogdan Diklić, Zvonimir Ferenčić, Hrvoje Horvat, Mato Lovrak, Nasta Rojc, Željko Sabol, Vojislav Šiljak, Radmila Šešić i Goran Tribuson.
Izložba Gradskog muzeja Bjelovar tako će biti prilika da se na jednom mjestu pogleda kako se kroz gotovo 170 godina mijenjala jedna od najvažnijih obrazovnih institucija u gradu – i generacije koje su kroz nju prošle.